Bruxelles, 18. ožujka 2019.

Ministrica Pejčinović Burić na Vijeću za vanjske poslove

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sudjelovala je 18. ožujka 2019. godine na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a.

Vijeće je raspravljalo o odnosima EU-a i Kine, Moldovi i Jemenu. Održana je sveobuhvatna rasprava o odnosima EU-Kina, koja je bila priprema za predstojeći 21. Sastanak na vrhu EU-Kina, koji će se održati 9. travnja u Bruxellesu. S obzirom na rastuću ulogu i utjecaj Kine na globalnoj sceni razmotrena je situacija ukupnih odnosa te utvrđeni prioriteti za daljnji angažman i suradnju. Glavna područja suradnje s Kinom uključuju multilateralizam i klimatske promjene; mir, sigurnost i održivi gospodarski razvoj; gospodarske odnose; konkurentnost EU-a; te sigurnost ključne infrastrukture. Ocijenjeno je da u daljnjem razvoju odnosa s Kinom postoje prilike i izazovi te je dogovoreno da će se raditi na produbljenju angažmana radi promicanja zajedničkih interesa na globalnoj razini, kao i da će EU težiti uravnoteženijim i recipročnim gospodarskim odnosima prilagođavajući se novim gospodarskim realnostima i radeći na jačanju vlastitih politika i industrijske osnove.

Potpredsjednica Vlade Pejčinović Burić je izvijestila o pripremama za Sastanak na vrhu u formatu Kina+16, koji će se održati 11.-12. travnja u Dubrovniku. O odnosima EU-a i Kine, posebno u pogledu tješnje suradnje u multilateralnim institucijama te oko globalnih izazova i sigurnosti, kao i o potrebi uravnoteživanja i jačanja reciprociteta gospodarske razmjene te drugim pitanjima od obostranog interesa ministri su razgovarali i na neformalnom susretu s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem.

Vijeće je razmotrilo i aktualnu situaciju u Moldovi slijedom parlamentarnih izbora održanih 24. veljače. EU će nastaviti podupirati Moldovu u provedbi Sporazuma o pridruživanju i Dubokog i sveobuhvatnog prostora slobodne trgovine (eng. DCFTA – Deep and Comprehensive Free Trade Area) uz jasno inzistiranje na napretku u provedbi reformi.

Vijeće je izrazilo zabrinutost situacijom u Jemenu, posebno humanitarnom, te razmatralo načine pružanja potpore UN-u, političkom procesu i provedbi Štokholmskog sporazuma iz prosinca 2018. godine te humanitarnim aktivnostima. EU će raditi na poticanju svih strana na konstruktivni angažman u cilju provedbe Štokholmskog sporazuma te nastaviti s humanitarnim i razvojnim angažmanom, u okviru kojeg je od 2015. godine pružila pomoć u vrijednosti od 710 milijuna eura.

Na sastanku Vijeća govorilo se i o drugim aktualnim temama: iznimno teškoj situaciji u Venezueli, upravo održanoj trećoj Konferenciji o potpori budućnosti Sirije i njezine regije te o Srednjoafričkoj Republici.
Povodom pete obljetnice nezakonite aneksije Krima objavljena je i zajednička EU izjava. Vijeće je ponovilo predanost teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine u provedbi politike nepriznavanja nezakonite aneksije Krima.

Uoči sastanka Vijeća ministri su se neformalno susreli s potpredsjednikom Vlade za europske poslove Republike Sjeverne Makedonije i glavnim pregovaračem za pristupne pregovore s EU-om Bujarom Osmanijem i ministrom vanjskih poslova Nikolom Dimitrovim. Razgovaralo se o europskoj budućnosti Sjeverne Makedonije i provedbi Reformske agende. Potpredsjednica Vlade Pejčinović Burić je istaknula važnost napredovanja Republike Sjeverne Makedonije na euroatlantskom putu za stabilnost i sigurnost jugoistočne Europe.