Bruxelles, 19. ožujka 2019.

Državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić na sastanku Vijeća za opće poslove i Vijeća za opće poslove po čl. 50.

Državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić na sastanku Vijeća za opće poslove i Vijeća za opće poslove po čl. 50.

Državna tajnica za europske poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Andreja Metelko-Zgombić sudjelovala je u utorak, 19. ožujka 2019. u Bruxellesu, na sastanku Vijeća za opće poslove te na sastanku Vijeća za opće poslove u formatu članak 50. Ugovora o EU.

Vijeće za opće poslove je raspravljalo o predloženim elementima Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021.-2027., usvojilo je djelomični opći pristup za Prijedlog uredbe o uspostavi  Instrumenta o pretpristupnoj pomoći (IPA III), razmijenilo mišljenja o nacrtu zaključaka za sastanak Europskog vijeća 21. i 22. ožujka, te je informirano o mapi puta za Europski semestar 2019.

Vezano za Višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje2021.-2027. (VFO), države članice su pozdravile izvješće rumunjskog Predsjedništva o napretku u području sektorskih zakonodavnih prijedloga koji su u postupku trijaloga s Europskim parlamentom, te razmijenile mišljenja o svojim prioritetima u VFO-u općenito, te posebice glede financiranja migracija i klimatskih promjena.

Vijeće je usvojilo djelomični opći pristup za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), cilj kojeg je pripremiti države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u Uniji. Predstoje pregovori s Europskim parlamentom.

Razmijenjena su mišljenja o drugom nacrtu zaključaka za sastanak Europskog vijeća 21. i 22. ožujka, najavljene teme kojeg su radna mjesta, rast i konkurentnost; klimatske promjene; vanjski odnosi, te dezinformiranje.

Što se tiče radnih mjesta, rasta i konkurentnosti, RH je zagovarala jačanje sinergije svih politika, pozvala Europsku komisiju da analizira preostale prepreke za jačanje Jedinstvenog tržišta i predstavi viziju njegova razvoja nakon 2020. Dt Metelko-Zgombić istaknula je da je u cilju ostvarivanja punog potencija Jedinstvenog tržišta nužno raditi na ravnomjernijem i koherentnijem razvoju EU.  Glede klimatskih promjena, RH drži Pariški ugovor pokretačem niskougljične tranzicije svih segmenata društva, ali i navodi potrebu poštivanja različitosti takve tranzicije među pojedinim državama članicama, poštujući istodobno jedinstveni EU okvir dugoročne klimatske i energetske politike, te ističe važnost financiranja ambicija.   U pogledu vanjskih odnosa, RH smatra da pristup Kini treba biti sveobuhvatan i ambiciozan, a EU treba ostati snažna i jedinstvena. RH drži da u zajedničkoj izjavi prigodom 21. Sastanka na vrhu treba potvrditi temeljna načela na kojima bi trebali počivati odnosi EU-a i Kine. Istaknuta je važnost  održavanja summita Kina +16 u Dubrovniku, 11. i 12. travnja. RH je pozdravila kontinuiranu pozornost EU-a usmjerenu na pitanje dezinformacija, pogotovo uoči izbora za Europski parlament, ali i zadržavanje pozornosti na toj temi i nakon njih, baveći se unutarnjim i vanjskim aspektima dezinformacija.

Vezano za Europski semestar, rumunjsko Predsjedništvo i Europska komisija predstavili su Objedinjeno izvješće o doprinosima Vijeća u vezi s europskim semestrom 2019. te ažurirani Plan o Europskom semestru 2019. Pozdravljeno je usvajanje Preporuke za ekonomsku politiku europodručja za razdoblje 2019.-2020., koje je proslijeđeno Europskom vijeću za informaciju.

Vijeće je također, bez rasprave, usvojilo niz zakonodavnih akata kao dio priprema EU-a za scenarij neuređenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Te su mjere privremenog karaktera, ograničene su po opsegu i jednostrano ih usvaja EU, a odnose se na područja koordinacije socijalne sigurnosti, obrazovanja, ribarstva, prijevoza i robe dvostruke namjene (više informacija o mjerama pročitajte OVDJE).

Što se tiče Vijeća za opće poslove po čl. 50., nakon procjene aktualne situacije vezano za povlačenje UK iz EU, pregovarača EU-a, Michela Barniera, ministri su raspravljali o mogućim opcijama u slučaju da premijerka UK Theresa May zatraži produženje roka iz čl. 50. Ugovora o Europskoj uniji, na temelju kojega je povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a predviđeno u ponoć 29. ožujka 2019.
Ministri su se složili da je najlošija mogućnost, koju nitko ne želi, ali je također izgledna, neuređeno povlačenje UK iz EU-a, bez sporazuma na snazi. No, znatnije pomicanje datuma Brexita također nosi određene opasnosti i izazove, među kojima je i utjecaj na funkcioniranje institucija EU-a.
U tom svjetlu, za bilo kakvo produženje spomenutoga roka i promjenu datuma povlačenja UK iz EU-a, o čemu bi odluku trebali donijeti šefovi država i vlada na sastanku Europskog vijeća, osim u slučaju kraćeg tehničkog produženja kojem bi prethodilo prihvaćanje teksta sporazuma u Donjem domu britanskog parlamenta, Vlada UK morala bi jasno izložiti što se takvim produženjem namjerava postići.
Ministri su posebno naglasili da, u svakom slučaju, države članice EU-a moraju zadržati jedinstvo, otkloniti mogućnost ponovnog otvaranja pregovora o Sporazumu o povlačenju UK iz EU-a te, nakon rješenja pitanja izlaska UK iz EU, ostati otvorene glede raznih opcija za buduće odnose EU-a i UK.